Piloti na motorima u čast veka avijacije

Grupa pilota posetila lokacije značajne za istoriju vazduhoplovstva, a koje su bez odgovarajućih obeležja


Piloti i ljubitelji vazduhoplovstva prilikom obilaska Svete Gore (Foto Lična arhiva)

Grupa vojnih pilota i ljubitelja vazduhoplovstva na svoj način obeležila je stogodišnjicu srpskog vazduhoplovstva – putovanjem dugim dve i po hiljade kilometara motociklima po regionu i obilaskom lokacija značajnih za istoriju domaće avijacije.

Uradili su to u sopstvenoj organizaciji, vođeni željom da obiđu mesta koja se spominju u knjigama i odaju počast onima koji su svojom hrabrošću ispisali prve stranice istorije vazduhoplovstva.

Zamisao je bila da putovanje bude istorijsko-kulturnog karaktera, a ujedno i pokloničko putovanje posetom manastiru Hilandar na Svetoj gori.

U ovoj grupi bili su majori Boško Šerbedžija, Simeun Kuzmanović, Siniša Vuković, kapetan Branko Savić, penzionisani pilot Nebojša Marković i inženjer Ninoslav Sević. Krenuli su, odakle bi drugo nego sa aerodroma u Batajnici, gde četvorica prvopomenutih pilota i rade. Oni su instruktori letenja u 252. školsko-trenažnoj avijacijskoj eskadrili, poznatijoj po svom nazivu „Kurjaci sa Ušća”.

– Prvo odredište bio nam je Požarevac odakle je u Prvom svetskom ratu poleteo „Oluj”, prvi srpski naoružani avion. U obližnjem selu Crljenac obišli smo grob generala Ljubiše Veličkovića, koji je poginuo u ratu 1999. godine i odali mu počast – kaže major Boško Šerbedžija.

Produžili su u Niš, koji ima posebno mesto u istoriji domaćeg vazduhoplovstva. Sa Trupalskog polja poletali su prvi avioni u balkanskim ratovima, praktično to je bio prvi vojni aerodrom.

Nažalost, vek kasnije nema obeležja koje bi sačuvalo uspomenu na slavnu prošlost kada je Srbija bila među retkim zemljama sa ratnim vazduhoplovstvom.

Dalji put ih je, preko Bugarske, vodio u Grčku. Obišli su vojničko groblje na Zejtinliku, gde su, među drugim vojnicima, sahranjeni i srpski piloti iz Prvog svetskog rata. Na istom groblju počivaju i avijatičari Kraljevine Jugoslavije stradali početkom Drugog svetskog rata.

Sa Zejtinlika krenuli su u manastir Hilandar, sa originalnim poklonima – posudama sa zemljom iz Beograda, Novog Sada, Kraljeva i Niša, gradova u kojima se nalaze aerodromi, kao i posudama sa vodom iz Dunava, Save, Morave i Ibra.

Sa Svete Gore otišli su u Skidru, grad koji ima i slovenski naziv Vertekop, u kome je 17. januara 1918. formirana Prva srpska eskadrila čije tradicije neguje upravo eskadrila pilota ljubitelja motociklizma. Zanimljivo da u Skidri postoji spomenik iz vremena Prvog svetskog rata, ali nažalost, nema obeležja u znak sećanja na osnivanje Prve srpske eskadrile. 

– Iz Skidre smo produžili u Makedoniju, prema Bitolju, u nameri da obiđemo Kajmakčalan. Međutim, vremenski uslovi su bili loši, padala je kiša, odron je zatrpao inače loš put, pa ćemo ovo mesto, nadam se, obići nekom drugom prilikom – objašnjava Šerbedžija.

Poseban izazov, bila je vožnja kroz Albaniju preko koje se srpska vojska povlačila u teškim uslovima 1915/16. godine, a u Prvom balkanskom ratu prvi izviđački avioni su upotrebljeni upravo prilikom opsade Skadra.

Vožnja kroz brda Albanije bila je zanimljiva gledano iz vozačkog ugla, međutim deo stanovništva i nije bio baš oduševljen pojavom motocikala sa srpskim tablicama, pa se piloti bajkeri nisu duže zadržavali u ovom gradu. Preko Crne Gore vratili su se u Srbiju, položili su venac na spomenik pilotima braniocima Beograda u Aprilskom ratu 1941. godine.

Put, koji su pomogli Privredna komora Beograda, Aeroklub „Galeb – G4” i Udruženje pilota „Kurjaci sa Ušća”, završen je obilaskom nekadašnjeg letelišta kod Novog Sada, gde je svojevremeno formirana Prva pilotska škola.

– Nadam se da ćemo uspeti da na nekim od lokacija koje smo obišli, kao što je ona u grčkom gradu Skidra, postavimo obeležje da nas podseti da je sloboda jako skupa i da je nebrojeno života položeno na njen oltar – ističe Šerbedžija.